Galerija 90-60-90 / POGON Jedinstvo / Velika dvorana, Trnjanski nasip bb

Otvorenje izložbe: 26.11. u 20h

Izložba je otvorena od 27.11. do 30.11., 16 – 20 sati

Jelena Kovačev i Jelena Petric u svom radu stvaraju dijalog između unutarnjih svjetova i vanjske stvarnosti, koristeći mentalne slike koje nadmašuju svakodnevno opažanje. Kroz pažljiv odabir materijala i simbola, one oblikuju ambijentalnu instalaciju koja podiže obične predmete do simboličkih, gotovo metafizičkih visina. Umjetnice preispituju naše stavove prema stvarnosti, pozivajući nas na introspekciju i reinterpretaciju svijeta kroz prizmu mašte i simbolike.

“…Postoji recept, ali tijesto se uvijek ispočetka treba dignuti, kvasac mora udahnuti život brašnu i vodi, pa, kao i u bilo kojem drugom slučaju života, rođenje tijesta ipak se mora tek dogoditi. Jest da je uvjetovano kemijskim zakonima, kao što je i rođenje čovjeka uvjetovano biološkim, no ipak zadovoljno odahnemo kad vidimo da je oživjelo, jer znamo da nemamo potpunu kontrolu, da jedan dio uspjeha pripada i samome tijestu. Otprilike isti dio koji ima i logorska vatra u svom životu, i ona se uvijek ispočetka treba upaliti, obično nam uspije, ali to je sve čime raspolažemo, jamstvo se temelji u iskustvu, no svaki dio tog iskustva pamti bojazan, pa onda i trenutak ushita kad se plamičak ipak proširio. (…) Gledamo ih kroz ekran pećnice, tijesto se lijepo diglo, kapice lijepo potamnjele, domaju se gotovima. Ali, prste k sebi…”

Iz teksta Borisa Greinera

Jelena Kovačev diplomirala je kiparstvo 2020. na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Tijekom studija nagrađena je Rektorovom nagradom za scenografske projekte, a kasnije nastavlja raditi kao scenografkinja u sklopu udruge Boom! teatar. Suosnivačica je i predsjednica udruge Projektor. Aktivno se bavi edukacijom i vodi radionice unutar projekta Uvezionica, koji je predstavljen u sklopu umjetničkih festivala u Hrvatskoj i inozemstvu. U svom radu spaja ručni rad, uvez knjiga i likovni proces. Izlagala je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama. Dodatno se usavršava kroz Novu školu dokumentarnog filma (Filmaktiv, 2024.). Njezin film Blinding Nights prikazan je na Liburnia Film Festivalu (2024.). U svom umjetničkom izrazu istražuje prostor, jezik i identitet kroz instalacije i ponavljajuće forme, stvarajući ambijente za zajedničko istraživanje i refleksiju.

Jelena Petric je vizualna umjetnica iz Zagreba. Diplomirala je 2019. na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer: slikarstvo, u klasi red.prof.art. Ante Rašića. Bila je sudionica prve generacije WHW Akademije godine 2018./2019. Izlagala je na 54. Zagrebačkom salonu vizualnih umjetnosti — Bez anestezije (Dom HDLU Zagreb, 2019.), na kojem joj je dodijeljena Nagrada mladoj umjetnici. Uz suradnički tim, vodi samostalni multimedijalni projekt Kodirani prostori (https://kodiraniprostori.com/). Izlaže multimedijalne instalacije na brojnim manifestacijama u Zagrebu, kao što su Artupunktura i Festival svjetla. Kao članica udruge Prirodno-umjetnički Kružok sudjeluje u realizaciji više projekata, među kojima se ističu Garaža Kamba i JAB — Jelsa Art Biennial. Godine 2023. s Bojanom Krištofićem je suvoditeljica programa Galerije Atelijera Žitnjak. Članica je udruga Kružok i HDLU, te Umjetničke organizacije Atelijeri Žitnjak

Organizacija: 90-60-90/ Platforma za suvremenu umjetnost / Tehnička podrška: Pogon Jedinstvo, Drywall Design i T-one thousand / Zvuk: Ivan Luić / Tekst: Boris Greiner / Suradnice: Sanda Črnelč, Tara Stanić / Voditeljica programa i kustosica Galerije 90-60-90: Marijana Stanić / Projekt su podržali: Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH, Zaklada “Kultura nova”, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

Galerija 90-60-90 / POGON Jedinstvo / Velika dvorana, Trnjanski nasip bb

12.07. – 20.07.2025. 

Otvorenje izložbe: 12.07. u 20h 

Izložba je otvorena od 13.07. do 20.07., 17 – 21 sati

umjetnici/e: Boris Cvjetanović, Jana Dabac, Vitar Drinković, Katerina Duda, Darko Fritz, Dina Gligo i Vedran Gligo, Igor Grubić, Božena Končić Badurina, Andreja Kulunčić, Jelena Lovrec, Maja Marković, Edita Pecotić, Ivan Ramljak, projekt Reciplaža (Valerija Jurjević, Sanda Hančević, Darko Fritz), Ilija Šoškić, Vice Tomasović

Kritički turizam podrazumijeva kritiku neplanske turistifikacije i refleksiju njezinih društvenih i estetskih konotacija. Kritički turizam usmjeren je prema modeliranju diskursa koji propituje monokulture turizma u Hrvatskoj i drugdje te njezinih posljedica na kulturni, socijalni i prostorni razvoj.

Izložba predstavlja odabir radova umjetnika koji su nastali u produkciji ili koprodukciji udruge siva) (zona, prostora suvremene i medijske umjetnosti iz Korčule, u kojoj su troje izlagača i članovi: Darko Fritz, Edita Pecotić i Ivan Ramljak.

S jedne strane, siva) (zona nastoji aktivno uključiti suvremeno lokalno i međunarodno stvaralaštvo u postojeće okvire tzv. kulturnog turizma koji se uglavnom oslanja na tradicionalne sadržaje kulturne baštine. Programom umjetničkih rezidencija, produkcija radova u Korčuli i osobnog prisustva umjetnika i gostujućih kustosa u ostvarivanju programa, siva) (zona pridonosi aktivnom sudjelovanju gostiju/posjetitelja, izmičući ih iz standardne pasivne/konzumerističke pozicije turista. S druge strane, siva) (zona kroz jednu od programskih linija nazvanu Kritički turizam predstavlja odabir umjetničkih radova i projekata koji se reflektiraju na razne, uglavnom negativne posljedice turizma, s naglaskom na poimanje zajedničkih dobara neke zajednice, kao što su javni prostor i infrastruktura. Izložba predstavlja odabir radova umjetnika koji na kritički način tematiziraju turizam općenito kroz umjetničke interpretacije ove teme, upotrebljavajući ih kao sredstvo za komentiranje i kritiziranje društveno-kulturnih i političko-ekonomskih praksi, stavljajući naglasak i usmjeravajući pogled prema etikama, poetikama i politikama prostora. Kao case study, njezine metodologije mogu se aplicirati na slične turističke lokacije/destinacije diljem svijeta.

Rezultati druge programske smjernice pod nazivom Povijest suvremenosti nude moguća rješenja pitanja koja otvara Kritički turizam, ukazujući na dobre kulturne i umjetničke prakse iz povijesti 20. stoljeća i posebnost otoka Korčule kao modela održivoga otočkog razvoja. Kroz projektnu smjernicu Povijest suvremenosti siva) (zona ostvaruje niz višegodišnjih znanstvenoistraživačkih projekta koji uključuju produkciju i prezentaciju novih umjetničkih radova. Znanstveno istraživanje Industrijska baština otoka Korčule vode Marija Borovičkić i Lea Vene, a na izložbi je predstavljeno umjetničkom knjigom Kad bi fabrika trubila Božene Končić Badurina, ostvarenom nakon radionice Fabrikivanje, Industrijska baština Vele Luke. Znanstveno i umjetničko istraživanje Međunarodni susreti umjetnika u Veloj Luci 1968. – 1972., koje vodi Darko Fritz, predstavljeno je njegovim eksperimentalnim filmom Zamišljene budućnosti: turizam. Istraživanje o arhitektu i dizajneru Bernardu Bernardiju s naglaskom na ostvarenja na otoku Korčuli, koje vode Darko Fritz i Sani Sardelić, predstavljeno je kroz umjetnički rad Zaostatak interijera Maje Marković, nastao nakon umjetničke rezidencije u Korčuli. Također je inicirana produkcija umjetničkog plakata Igora Grubića povezanog s Korčulanskom ljetnom školom i časopisom Praxis, mjestom susreta filozofa i mislilaca sa svih strana svijeta u periodu od 1963. do 1974. 

Projektne smjernice Kritički turizam i Povijest suvremenosti nude nove modele prepoznavanja i valoriziranja kulturne i umjetničke baštine polazeći od otoka Korčule, no ujedno prekoračujući zadani teritorijalni okvir. Ova područja umjetničkih i kulturnih praksi uočena su i izdvojena kao relevantna za suvremeni trenutak koji je u dijalogu s budućnošću. Zadane se teme elaboriraju kroz dulje vrijeme u vidu predstavljanja i produkcija relevantnih sadržaja, čime se akumulira estetski potencijal i eventualno formira teoretski okvir. Stav se spoznaje i prihvaća na osnovi iskustva i doživljaja, a posteriori, za razliku od danas pretežite kustoske prakse koja a priori uvjetuje estetiku prikazanog, čime se izlaganje ovih umjetničkih radova može shvatiti kao otvoreni sustav za akumulaciju znanja kroz estetske doživljaje.

Organizacija: 90-60-90/ Platforma za suvremenu umjetnost / Tehnička podrška: Pogon Jedinstvo / Suradnice: Valerija Djanješić, Tara Stanić / Voditeljica programa i kustosica Galerije 90-60-90: Marijana Stanić / Kustos izložbe: Darko Fritz / Vizual: Ilija Šoškić, Tautologije, video / Projekt su podržali: Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH, Zaklada “Kultura nova”, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

izložba je otvorena: 17. 5. – 30. 6. 2025. 
Muzej betinske drvene brodogradnje,  Betina / otok Murter

Umjetnice uključene u projekt: Milijana Babić, Nicole Hewitt, Ana Kolega, Lina Kovačević, Martina Mezak, Kata Mijatović, Vesna Perunovich, Renata Poljak, Nika Radić, Neli Ružić, Marijana Stanić, Sandra Sterle, Matea Šabić Sabljić, Tanja Vujasinović, Vlasta Žanić te učenici OŠ Murterski škoji.

1 Antun Bonifačić, Paul Valery

Otvorenje: 7.5.2025. u 20:00h 

Izložba je otvorena: 7.- 17.5., od 16 do 20h

Galerija 90-60-90 /
POGON Jedinstvo / Mala dvorana, Trnjanski nasip bb

Sunce, more, plaža – luksuz ili realna prilika? Situacija na domaćem terenu privatiziranom plažom i razrovanom obalom, u kontrastu s promotivnim slikama turističke ponude, okosnica je projekta Pozdrav s Kostabele koji se kroz niz performativnih i site-specific akcija zbivao u periodu od 2017. – 2024., kao dio manifestacije Art kamp Empeduja. Sedmogodišnji projekt prati nastanak gigantskog hotela na obalnoj šetnici, elitističkoj kulturi suprotstavljajući vernakularnu, inzistirajući na društvenom prostoru umjesto ograđene lokacije. Kroz priručne plažne rekvizite i morsko ludovanje – do-it-your-self/do-it-with-others – Pozdrav s Kostabele upućuje na distopijski krajolik koji nastaje profitno orijentiranim patriotizmom.

Izložba u Pogonu Jedinstvo drugo je predstavljanje projekta Pozdrav s Kostabele, modificirana prema galerijskom prostoru – istaknuta su četiri rada koja fotografijom, videom i zvukom prenose situaciju s terena. Njihova dokumentacija umetnuta je u dijelom interaktivan postav s rekvizitima i alatkama upotrijebljenim u pojedinim akcijama. Kroz principe igre, ironije i subverzivne mimikrije umjetnost se javlja kao spona zajednice, pokretačica štrajkačkog moda u odnosu na prešutni konsenzus političke i ekonomske moći. 

iz teksta Ksenije Orelj 

Umjetnički rad Milijane Babić zasniva se na performativnoj umjetničkoj praksi i često razvija u smjeru kontekstualno specifičnih dugotrajnih akcija u javnom prostoru. Na osnovu dokumentacije akcija nastaju multimedijalni radovi namijenjeni galerijskoj publici. Polazišna točka njezinog rada je propitivanje vlastite pozicije žene i umjetnice u neposrednom životnom okruženju. Formalno umjetničko obrazovanje stekla je na Tehnološkom institutu u Durbanu, Južnoafrička Republika (2001., BA), i Akademiji za likovnu umjetnost i dizajn u Ljubljani (2007., MA). Od ranih 2000-ih izlaže na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u regiji i međunarodno. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Rijeci.