✖

Vijesti: Kritički turizam

najava izložbe

interdisciplinarna izložba

kritički turizam

Galerija 90-60-90 / POGON Jedinstvo / Velika dvorana, Trnjanski nasip bb

 

12.07. – 20.07.2025. 

Otvorenje izložbe: 12.07. u 20h 

Izložba je otvorena od 13.07. do 20.07., 17 – 21 sati

 

umjetnici/e: Boris Cvjetanović, Jana Dabac, Vitar Drinković, Katerina Duda, Darko Fritz, Dina Gligo i Vedran Gligo, Igor Grubić, Božena Končić Badurina, Andreja Kulunčić, Jelena Lovrec, Maja Marković, Edita Pecotić, Ivan Ramljak, projekt Reciplaža (Valerija Jurjević, Sanda Hančević, Darko Fritz), Ilija Šoškić, Vice Tomasović


Kritički turizam podrazumijeva kritiku neplanske turistifikacije i refleksiju njezinih društvenih i estetskih konotacija. Kritički turizam usmjeren je prema modeliranju diskursa koji propituje monokulture turizma u Hrvatskoj i drugdje te njezinih posljedica na kulturni, socijalni i prostorni razvoj.

Izložba predstavlja odabir radova umjetnika koji su nastali u produkciji ili koprodukciji udruge siva) (zona, prostora suvremene i medijske umjetnosti iz Korčule, u kojoj su troje izlagača i članovi: Darko Fritz, Edita Pecotić i Ivan Ramljak.

S jedne strane, siva) (zona nastoji aktivno uključiti suvremeno lokalno i međunarodno stvaralaštvo u postojeće okvire tzv. kulturnog turizma koji se uglavnom oslanja na tradicionalne sadržaje kulturne baštine. Programom umjetničkih rezidencija, produkcija radova u Korčuli i osobnog prisustva umjetnika i gostujućih kustosa u ostvarivanju programa, siva) (zona pridonosi aktivnom sudjelovanju gostiju/posjetitelja, izmičući ih iz standardne pasivne/konzumerističke pozicije turista. S druge strane, siva) (zona kroz jednu od programskih linija nazvanu Kritički turizam predstavlja odabir umjetničkih radova i projekata koji se reflektiraju na razne, uglavnom negativne posljedice turizma, s naglaskom na poimanje zajedničkih dobara neke zajednice, kao što su javni prostor i infrastruktura. Izložba predstavlja odabir radova umjetnika koji na kritički način tematiziraju turizam općenito kroz umjetničke interpretacije ove teme, upotrebljavajući ih kao sredstvo za komentiranje i kritiziranje društveno-kulturnih i političko-ekonomskih praksi, stavljajući naglasak i usmjeravajući pogled prema etikama, poetikama i politikama prostora. Kao case study, njezine metodologije mogu se aplicirati na slične turističke lokacije/destinacije diljem svijeta.

Rezultati druge programske smjernice pod nazivom Povijest suvremenosti nude moguća rješenja pitanja koja otvara Kritički turizam, ukazujući na dobre kulturne i umjetničke prakse iz povijesti 20. stoljeća i posebnost otoka Korčule kao modela održivoga otočkog razvoja. Kroz projektnu smjernicu Povijest suvremenosti siva) (zona ostvaruje niz višegodišnjih znanstvenoistraživačkih projekta koji uključuju produkciju i prezentaciju novih umjetničkih radova. Znanstveno istraživanje Industrijska baština otoka Korčule vode Marija Borovičkić i Lea Vene, a na izložbi je predstavljeno umjetničkom knjigom Kad bi fabrika trubila Božene Končić Badurina, ostvarenom nakon radionice Fabrikivanje, Industrijska baština Vele Luke. Znanstveno i umjetničko istraživanje Međunarodni susreti umjetnika u Veloj Luci 1968. – 1972., koje vodi Darko Fritz, predstavljeno je njegovim eksperimentalnim filmom Zamišljene budućnosti: turizam. Istraživanje o arhitektu i dizajneru Bernardu Bernardiju s naglaskom na ostvarenja na otoku Korčuli, koje vode Darko Fritz i Sani Sardelić, predstavljeno je kroz umjetnički rad Zaostatak interijera Maje Marković, nastao nakon umjetničke rezidencije u Korčuli. Također je inicirana produkcija umjetničkog plakata Igora Grubića povezanog s Korčulanskom ljetnom školom i časopisom Praxis, mjestom susreta filozofa i mislilaca sa svih strana svijeta u periodu od 1963. do 1974. 

Projektne smjernice Kritički turizam i Povijest suvremenosti nude nove modele prepoznavanja i valoriziranja kulturne i umjetničke baštine polazeći od otoka Korčule, no ujedno prekoračujući zadani teritorijalni okvir. Ova područja umjetničkih i kulturnih praksi uočena su i izdvojena kao relevantna za suvremeni trenutak koji je u dijalogu s budućnošću. Zadane se teme elaboriraju kroz dulje vrijeme u vidu predstavljanja i produkcija relevantnih sadržaja, čime se akumulira estetski potencijal i eventualno formira teoretski okvir. Stav se spoznaje i prihvaća na osnovi iskustva i doživljaja, a posteriori, za razliku od danas pretežite kustoske prakse koja a priori uvjetuje estetiku prikazanog, čime se izlaganje ovih umjetničkih radova može shvatiti kao otvoreni sustav za akumulaciju znanja kroz estetske doživljaje.

 

Organizacija: 90-60-90/ Platforma za suvremenu umjetnost / Tehnička podrška: Pogon Jedinstvo / Suradnice: Valerija Djanješić, Tara Stanić / Voditeljica programa i kustosica Galerije 90-60-90: Marijana Stanić / Kustos izložbe: Darko Fritz / Vizual: Ilija Šoškić, Tautologije, video / Projekt su podržali: Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH, Zaklada “Kultura nova”, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

Vijesti: Sanja Latinović, Movements: White

najava izložbe

Sanja Latinović i ranko đanković

Movements: White

Galerija 90-60-90 / POGON Jedinstvo / Velika dvorana, Trnjanski nasip bb
 
Otvorenje: 08.07.2025. 
20:00 performans 
20:40 razgovor s umjetnicima, moderatorica: Neva Lukić 
 
Izložba je otvorena do 09.07., 17-21 sati.
 
Sanja Latinović, umjetnica prisutna na likovnoj sceni od početka 2000-ih, gotovo se uvijek izražava kroz medij performansa. Ipak, riječ je o mediju koji je izrazito protočan te se često prelijeva u skulpturu, video ili fotografiju. U svojim radovima – koje možemo povezati i s njezinom vokacijom kiparice – umjetnica stvara nove (ne)prostore, s naglaskom na odnos ispunjenosti i praznine te na samog pojedinca, odnosno sebe samu, u središtu. Njezin se opus može opisati nizom ključnih pojmova: ispunjenost, materija, raspadanje, praznina. Scena, koja za umjetnicu ima presudnu važnost, obično je fizički ili simbolički udaljena od publike, pa promatrač performans doživljava iz vanjske perspektive. Takav je pristup prisutan u radovima koji uključuju izvedbeno tijelo/tijela, sam prostor i/ili instalaciju. U taj kontekst pripada i rad Movements: White (2012.) nastao u suradnji s Rankom Đankovićem, koji će se sada po prvi puta izvesti u Zagrebu. Riječ je o scenskom performansu za čije je izvođenje potrebno stvoriti scenu u kojoj su sudionici performansa skriveni kao u lutkarskom kazalištu – njihovi udovi postaju svojevrsne lutke koje poslušno prenose pijesak s jednoga na drugi kraj umjetnoga zida. Ruke su glasnici, a noge primatelji –  u njihova krila položeno je staklo na koje se odlaže pijesak koji neprestano klizi kroz prste dok ga prsti prenose. Jer pijesak je nemoguće zadržati ili obuhvatiti, neprestano se nešto gubi u trenu kad se dvije ruke dotaknu, i nameće se pitanje do koje je razine uopće nešto moguće razmijeniti. Radovi Sanje Latinović govore upravo o toj nedostižnosti, o nemogućnosti postizanja potpunosti. Kao što materija izmiče, tako izmiču i stil te medij. Minimalizam prelazi u nadrealizam, realizam u simbolizam, performans u skulpturu, a skulptura u crtež na bijelom platnu.
 
Sanja Latinović (1983., Srbija), diplomirala je kiparstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, a zatim završila master studij performansa na HKB Bern u Švicarskoj. Izražava se u formi performansa, video i foto dokumentacije, birajući ih kao polja umjetničkog izraza kroz koje preispituje i sam medij skulpture istražujući njegove transformativne potencijale u relacijama materija – prostor – forma – ideja. Sanja u svojim radovima problematizira kompleksne pozicije funkcioniranja individue danas, osvrćući se na svakodnevno suočavanje s brojnim i različitim oblicima društvene determiniranosti, imperativa i pritiska. Baveći se više emocionalno psihološkom dimenzijom tih odnosa, umjetnica iznosi i artikulira svoja viđenja u nepretencioznim, svedenim vizualnim riješenjima/izvođenjima uobličavajući ih u svojevrsne metafore o sindromima, stanjima i procesima koji karakteriziraju složenu globalnu društvenu sliku. 
 
Ranko Đanković (1978., Srbija) vizualni je umjetnik i kipar, diplomirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, Odsjek kiparstvo. Njegova umjetnička praksa obuhvaća područje spomeničke i javne skulpture, prostorne instalacije, performansa, eksperimentalnog videa i konceptualne fotografije. Fokusiran na interdisciplinarni pristup, Đanković koristi različite medije kako bi istraživao ontološki status skulpture u suvremenom društvu, njene semiotičke slojeve i transformativni potencijal u kontekstu kolektivne i kulturne memorije. Posebno ga interesira interakcija između statike forme i dinamike značenja, kao i mogućnost skulpture da funkcionira kao simbolički artefakt u javnom prostoru. Kroz autentičnu sintezu tradicije i suvremenosti, njegov rad reflektira kompleksne odnose između povijesne referencijalnosti, duhovnosti, prostornih narativa i aktualnih društvenih pitanja.
 
Organizacija: 90-60-90/ Platforma za suvremenu umjetnost / Tehnička podrška: Pogon Jedinstvo i DRYWALL DESIGN/ Suradnice: Valerija Djanješić, Tara Stanić / Voditeljica programa i kustosica Galerije 90-60-90: Marijana Stanić / Kustosica izložbe: Neva Lukić / Vizual: Bojana Janjić / Projekt su podržali: Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH, Zaklada “Kultura nova”, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

Vijesti: Putovanja

najava izložbe

putovanja
interdisciplinarni projekt 
betina / otok murter

otvorenje: 17. 5. 2025. 

izložba je otvorena: 17. 5. – 30. 6. 2025. 
Muzej betinske drvene brodogradnje,  Betina / otok Murter

Putovanja, migracije i kretanja odražavaju društveno-političku svakodnevicu, odnosno globalnu narav našeg svijeta. U malom dalmatinskom mjestu Betina na otoku Murteru, brodogradnja nije samo obrt, već i nasljeđe koje duboko proživljava i prezentira duh mjesta. Izložba u prostoru Muzeja betinske drvene brodogradnje poziva nas da razmislimo o putovanjima i migracijama kao univerzalnim iskustvima koja oblikuju svijet. Petnaest suvremenih umjetnica je kroz različite pristupe i medije suvremene umjetničke prakse istražilo i odgovorilo na temu putovanja spajajući na jedinstven način tradiciju i suvremenost. Izložba uključuje radove u raznim medijima, od videa i slika do instalacija i intervencija u javnom prostoru.

Umjetnice uključene u projekt: Milijana Babić, Nicole Hewitt, Ana Kolega, Lina Kovačević, Martina Mezak, Kata Mijatović, Vesna Perunovich, Renata Poljak, Nika Radić, Neli Ružić, Marijana Stanić, Sandra Sterle, Matea Šabić Sabljić, Tanja Vujasinović, Vlasta Žanić te učenici OŠ Murterski škoji.

Projekt provodi Udruga 90-60-90 / Platforma za suvremenu umjetnost u suradnji s Muzejem betinske drvene brodogradnje, gdje se i održava projekt, a obuhvaća multimedijalnu izložbu koja uključuje akcije i site-specific radove u javnom prostoru otoka Murtera. U sklopu projekta održana je video radionice u suradnji s lokalnom OŠ Murterski Škoji na temu propitivanja identiteta Betine u organizaciji Udruge PUNKT.
 
“Betinom na otoku Murteru, gdje brodogradnja nije samo obrt, nego i nasljeđe koje duboko proživljava i prezentira duh mjesta, kao da odzvanjaju riječi Feničanina Tridona, „brodograditelja koji se nije žacao ni zla ni dobra: ‘Katkad se ide na pučinu, katkad se plovi uz kraj.’ U lupanarima i na pučini, kod gusara i mudraca, tražio je tajnu plovljenja, zaustavljao se nije nigdje kao pravi sin bučne bludnice mora, smatrao je da se brod mora izgraditi poznavanjem mora i da ga mora oblikovati val sam.“1
Pa kao što val oblikuje brod, tako i putovanje oblikuje putnika, u ovom su slučaju to putnice, čiji su radovi oblikovani pod utjecajem stvarna putovanja ili onog imaginarnog, morem ili kopnom, Mljetom ili Baranjom, prirodom ili mehanikom, odlascima zauvijek ili privremenim povratcima, metafizičkim vremenom ili onim provedenim u konkretnoj izradi broda.” 
(iz teksta Borisa Greinera)

1 Antun Bonifačić, Paul Valery

– – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – –
Organizatori:
90-60-90 / Platforma za suvremenu umjetnost
Muzej betinske drvene brodogradnje
Udruga PUNKT
 
Kustosice:
Marijana Stanić
Tanja Vujasinović
Kate Šikić Čubrić
Sandra Barešin
 
Suradnice na projektu:
Sandra Barešin
Valerija Djanješić
Tara Stanić
 
Tekst:
Boris Greiner
 
Vizualni identitet:
Rafaela Dražić
 
Izložba je realizirana uz potporu Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija RH, Zaklade “Kultura nova” te Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva

 

Vijesti: Milijana Babić – Pozdrav s Kostabele

najava izložbe

Milijana Babić: Pozdrav s Kostabele 
s građankama i građanima Rijeke

Otvorenje: 7.5.2025. u 20:00h 

Izložba je otvorena: 7.- 17.5., od 16 do 20h

Galerija 90-60-90 /
POGON Jedinstvo / Mala dvorana, Trnjanski nasip bb
 
Sunce, more, plaža – luksuz ili realna prilika? Situacija na domaćem terenu privatiziranom plažom i razrovanom obalom, u kontrastu s promotivnim slikama turističke ponude, okosnica je projekta Pozdrav s Kostabele koji se kroz niz performativnih i site-specific akcija zbivao u periodu od 2017. – 2024., kao dio manifestacije Art kamp Empeduja. Sedmogodišnji projekt prati nastanak gigantskog hotela na obalnoj šetnici, elitističkoj kulturi suprotstavljajući vernakularnu, inzistirajući na društvenom prostoru umjesto ograđene lokacije. Kroz priručne plažne rekvizite i morsko ludovanje – do-it-your-self/do-it-with-others – Pozdrav s Kostabele upućuje na distopijski krajolik koji nastaje profitno orijentiranim patriotizmom.
 
Izložba u Pogonu Jedinstvo drugo je predstavljanje projekta Pozdrav s Kostabele, modificirana prema galerijskom prostoru – istaknuta su četiri rada koja fotografijom, videom i zvukom prenose situaciju s terena. Njihova dokumentacija umetnuta je u dijelom interaktivan postav s rekvizitima i alatkama upotrijebljenim u pojedinim akcijama. Kroz principe igre, ironije i subverzivne mimikrije umjetnost se javlja kao spona zajednice, pokretačica štrajkačkog moda u odnosu na prešutni konsenzus političke i ekonomske moći. 
 
iz teksta Ksenije Orelj 
 
Umjetnički rad Milijane Babić zasniva se na performativnoj umjetničkoj praksi i često razvija u smjeru kontekstualno specifičnih dugotrajnih akcija u javnom prostoru. Na osnovu dokumentacije akcija nastaju multimedijalni radovi namijenjeni galerijskoj publici. Polazišna točka njezinog rada je propitivanje vlastite pozicije žene i umjetnice u neposrednom životnom okruženju. Formalno umjetničko obrazovanje stekla je na Tehnološkom institutu u Durbanu, Južnoafrička Republika (2001., BA), i Akademiji za likovnu umjetnost i dizajn u Ljubljani (2007., MA). Od ranih 2000-ih izlaže na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u regiji i međunarodno. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Rijeci.
– – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – –

Kustosice izložbe: Ksenija Orelj i Marijana Stanić
Suradnice: Valerija Djanješić, Tara Stanić
Foto dokumentacija: Tajči Čekada, A. Saška Mutić, Igor Crnković  
Video dokumentacija i montaža: Zoran Krema 
Audio dokumentacija: Toni Meštrović 
Oblikovanje zvuka: Zoran Medved 
Grafičko oblikovanje:
Marino Krstačić-Furić & Ana Tomić 
Lektura teksta: Lidija Toman 
Produkcija: Novi turizam d.o.o i
90-60-90 / Platforma za suvremenu umjetnost
Tehnička podrška: Pogon Jedinstvo 
Zahvala: sudionici akcija, Nada Žgank, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Ana Tomić, Toni Meštrović, Tomislav Brajnović, Nadija Mustapić, Tajči Čekada, Zoran Krema, Nereo Superina, Milijana Linta, Damir Čargonja Čarli, Željko Zekić, Dora Kolarić, Adriano Lopac, Igor Anjoli.

Umjetničke akcije realizirane su u sklopu manifestacije Art Kamp Empeduja 2017., 2018. i 2019. godine.
 
Izložba je realizirana uz potporu Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija RH, Zaklade “Kultura nova” te Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva

Vijesti: Što ima u gradu? 12.4.25

U subotu, 12.4.2025., pridružite nam se na obilasku divnih galerijskih prostora, vidimo se u 11h u Čanićevoj 6.  

Vijesti: Što ima u gradu? 8.3.25 #2

Ove subote, 22.3.2025., u 11 sati, pridružite nam se ispred MSU-a i započnimo razgledavanje zajedno! 

Vijesti: Što ima u gradu? 8.3.25

Ove subote, 8.3.2025., u 11 sati, pridružite nam se u razgledavanju, vodstvu i šetnji jer Vas vodimo na aktualne izložbe na tri lokacije!