Izložbeni program 2025.

o konceptu programa

Programom Galerije 90-60-90 u 2025. nastavlja se promocija angažirane suvremene umjetnosti te produkcija onih umjetničkih radova koje karakterizira istraživački pristup te kritičnost i refleksivnost prema suvremenom društvu.

Programska koncepcija usmjerena je na novomedijsku umjetnost što uključuje prostorne i zvučne instalacije, video projekcije te interdisciplinarne i intermedijalne radove. Ciklus izložbi 2025. obuhvaća 2 skupne i 4 samostalne izložbe i obuhvaća radove 32 umjetnika/ica. Ovim novim ciklusom istražujemo neke od trenutno najvažnijih globalnih socio-ekonomskih tema poput: migracije i kretanja, odnosno globalnu narav našeg svijeta (interdisciplinarni projekt, Putovanja); brojne slučajeve privatizacije i devastacije pomorskog dobra (serija radova, Milijana Babić) kao i kritika neplanske turistifikacije i refleksiju njezinih društvenih i estetskih konotacija (interdisciplinarni projekt, Kritički turizam); problem komunikacije i prijenosa informacija u suvremenom društvu, te emocionalno psihološke dimenzije odnosa koji proizlaze iz svakodnevnog suočavanja s brojnim i različitim oblicima društvenih ograničenja, imperativa i pritisaka („kinetička“ instalacija i performans, Sanja Latinović); međuprostor privida i stvarnosti, dozvoljenog i zabranjenog, naučenog i općeprihvaćenog (instalacija, Jelena Kovačev i Jelena Petric).

Program 2025.

svibanj, 2025.

Mala dvorana, pogon jedinstvo

Milijana Babić - Pozdrav s Kostabele

Samostalna izložba Pozdrav s Kostabele se zasniva na dokumentaciji niza site-specifičnih akcija koje su u periodu od 2017. do 2024. godine izvedene na gradskoj plaži Kostabela (od talijanskog ”costa bella”, hrvatski ‘lijepa obala”) u istoimenom riječkom kvartu, uz participaciju građanki i građana Rijeke. Od 2015. godine, plaža Kostabela nalazi se pod koncesijom u sklopu izgradnje elitnog turističkog kompleksa Costabella Luxury Resort & Spa, kasnije Hilton Rijeka Costabella Beach Resort & Spa koji je otvoren 2021. godine. Koncepcijski zaokružena serija radova bilježi transformaciju popularne plaže za stanovnike grada u elitno kupalište za goste hotela s pet zvjezdica, označavajući plažu Kostabela kao još jedan hrvatski slučaj privatizacije i devastacije pomorskog dobra. Na izložbi je predstavljeno pet radova, umjetničkih instalacija koje se zasnivaju se na foto, video, audio dokumentaciji i rekvizitima korištenim u akcijama.

Kustosica izložbe: Ksenija Orelj

fotodokumentacija: Jasenko Rasol

SVIBANJ - Lipanj, 2025.

Muzej betinske drvene brodogradnje

Putovanja – interdisciplinarni projekt / otok Murter 2025.

Putovanja, migracije i kretanja odražavaju društveno-političku svakodnevicu, odnosno globalnu narav našeg svijeta. U malom dalmatinskom mjestu Betina na otoku Murteru, brodogradnja nije samo obrt, već i nasljeđe koje duboko proživljava i prezentira duh mjesta. Izložba u prostoru Muzeja betinske drvene brodogradnje poziva nas da razmislimo o putovanjima i migracijama kao univerzalnim iskustvima koja oblikuju svijet. Jedanaest suvremenih umjetnica će kroz različite pristupe i medije suvremene umjetničke prakse istražiti temu putovanja spajajući na zanimljiv i atraktivan način tradiciju i suvremenost. Izložba će uključivati radove u raznim medijima, od videa i slika do instalacija i intervencija u javnom prostoru.  

U sklopu te suradnje održat će se Gn2p video radionica s učenicima OŠ Murterski Škoji i predavanje etnologinje Sandre Barešin iz Muzeja betinske drvene brodogradnje na temu brodograditeljske baštine Betine. Video radionica pod vodstvom umjetnice i jedne od autorica Gn2p projekta Tanje Vujasinović održat će se na temu propitivanja identiteta Betine s naglaskom na brodograditeljsku baštinu mjesta i njeno povezivanje sa suvremenim kontekstom kretanja i migracija.

Projekt uključuje i suradnju s Platformom za unapređenje kulture iz Zagreba (PUNKT) koja je u potpunosti orijentirana na projekt Grad na drugi pogled- putujući interdisciplinarni istraživačko-edukacijski i izložbeni projekt koji povezuje angažirano promišljanje grada, edukaciju mladih kroz radionice i predavanja s vizualnim umjetnicima i stručnjacima iz polja vezanih uz urbani kontekst, zatim produkciju site-specific radova umjetnika angažiranih na projektu i razvoj publike.

Umjetnice uključene u projekt: Milijana Babić, Ana Kolega, Lina Kovačević, Martina Mezak, Vesna Perunović, Renata Poljak, Neli Ružić, Marijana Stanić, Sandra Sterle, Matea Šabić Sabljić, Tanja Vujasinović

fotodokumentacija: Igor Turčinov – Stijić

Srpanj, 2025.

Velika dvorana, pogon jedinstvo

Sanja latinović i ranko đanković

movements:white

Sanja Latinović, umjetnica prisutna na likovnoj sceni od početka 2000-ih, gotovo se uvijek izražava kroz medij performansa. Ipak, riječ je o mediju koji je izrazito protočan te se često prelijeva u skulpturu, video ili fotografiju. U svojim radovima – koje možemo povezati i s njezinom vokacijom kiparice – umjetnica stvara nove (ne)prostore, s naglaskom na odnos ispunjenosti i praznine te na samog pojedinca, odnosno sebe samu, u središtu. Njezin se opus može opisati nizom ključnih pojmova: ispunjenost, materija, raspadanje, praznina. Scena, koja za umjetnicu ima presudnu važnost, obično je fizički ili simbolički udaljena od publike, pa promatrač performans doživljava iz vanjske perspektive. Takav je pristup prisutan u radovima koji uključuju izvedbeno tijelo/tijela, sam prostor i/ili instalaciju. U taj kontekst pripada i rad Movements: White (2012.) nastao u suradnji s Rankom Đankovićem, koji će se sada po prvi puta izvesti u Zagrebu. Riječ je o scenskom performansu za čije je izvođenje potrebno stvoriti scenu u kojoj su sudionici performansa skriveni kao u lutkarskom kazalištu – njihovi udovi postaju svojevrsne lutke koje poslušno prenose pijesak s jednoga na drugi kraj umjetnoga zida. Ruke su glasnici, a noge primatelji –  u njihova krila položeno je staklo na koje se odlaže pijesak koji neprestano klizi kroz prste dok ga prsti prenose. Jer pijesak je nemoguće zadržati ili obuhvatiti, neprestano se nešto gubi u trenu kad se dvije ruke dotaknu, i nameće se pitanje do koje je razine uopće nešto moguće razmijeniti. Radovi Sanje Latinović govore upravo o toj nedostižnosti, o nemogućnosti postizanja potpunosti. Kao što materija izmiče, tako izmiču i stil te medij. Minimalizam prelazi u nadrealizam, realizam u simbolizam, performans u skulpturu, a skulptura u crtež na bijelom platnu.

 
Kustosica: Neva Lukić
Fotodokumentacija: Vanja Babić

Srpanj, 2025.

Velika dvorana, pogon jedinstvo

skupna izložba:Kritički turizam

Kritički turizam podrazumijeva kritiku neplanske turistifikacije i refleksiju njezinih društvenih i estetskih konotacija. Kritički turizam usmjeren je prema modeliranju diskursa koji propituje privredno stremljenje mono ekonomiji turizma u Hrvatskoj i drugdje te njezinih posljedica na kulturni, socijalni i prostorni razvoj. Izložba predstavlja odabir radova umjetnika koji su nastali u produkciji ili koprodukciji udruge siva) (zona, prostora suvremene i medijske umjetnosti iz Korčule, u kojoj su troje izlagača i članovi: Darko Fritz, Edita Pecotić i Ivan Ramljak.

Kritički turizam predstavlja odabir umjetničkih radova i projekata koji se reflektiraju na razne, uglavnom negativne posljedice turizma, s naglaskom na poimanje zajedničkih dobara neke zajednice, kao što su javni prostor i infrastruktura. Izložba predstavlja odabir radova umjetnika koji na kritički način tematiziraju turizam općenito kroz umjetničke interpretacije ove teme, upotrebljavajući ih kao sredstvo za komentiranje i kritiziranje društveno-kulturnih i političko-ekonomskih praksi, stavljajući naglasak i usmjeravajući pogled prema etikama, poetikama i politikama prostora. Kao case study, njezine metodologije mogu se aplicirati na slične turističke lokacije/destinacije diljem svijeta.

Umjetnici: Boris Cvjetanović, Jana Dabac, Vitar Drinković, Katerina Duda, Darko Fritz, Dina Gligo, Vedran Gligo, Igor Grubić, Božena Končić Badurina, Andreja Kulunčić, Jelena Lovrec, Maja Marković, Edita Pecotić, Valerija Jurjević, Sanda Hančević, Ivan Ramljak, Ilija Šoškić, Vice Tomasović

Kustos: Darko Fritz

fotodokumentacija: Vanja Babić 

Studeni, 2025.

Velika dvorana, pogon jedinstvo

Jelena kovačev i Jelena Petric:
Prste k sebi

Jelena Kovačev i Jelena Petric u svom radu stvaraju dijalog između unutarnjih svjetovi i vanjske stvarnosti, koristeći mentalne slike koje nadmašuju svakodnevno opažanje. Kroz pažljiv odabir materijala i simbola, one oblikuju ambijentalnu instalaciju koja podiže obične predmete do simboličkih, gotovo metafizičkih visina. Umjetnice preispituju naše stavove prema stvarnosti, pozivajući nas na introspekciju i reinterpretaciju svijeta kroz prizmu mašte i simbolike.
 
“…Postoji recept, ali tijesto se uvijek ispočetka treba dignuti, kvasac mora udahnuti život brašnu i vodi, pa, kao i u bilo kojem drugom slučaju života, rođenje tijesta ipak se mora tek dogoditi. Jest da je uvjetovano kemijskim zakonima, kao što je i rođenje čovjeka uvjetovano biološkim, no ipak zadovoljno odahnemo kad vidimo da je oživjelo, jer znamo da nemamo potpunu kontrolu, da jedan dio uspjeha pripada i samome tijestu. Otprilike isti dio koji ima i logorska vatra u svom životu, i ona se uvijek ispočetka treba upaliti, obično nam uspije, ali to je sve čime raspolažemo, jamstvo se temelji u iskustvu, no svaki dio tog iskustva pamti bojazan, pa onda i trenutak ushita kad se plamičak ipak proširio. (…) Gledamo ih kroz ekran pećnice, tijesto se lijepo diglo, kapice lijepo potamnjele, domaju se gotovima. Ali, prste k sebi…”
Iz teksta Borisa Greinera
 
 
Jelena Kovačev diplomirala je kiparstvo 2020. na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Tijekom studija nagrađena je Rektorovom nagradom za scenografske projekte, a kasnije nastavlja raditi kao scenografkinja u sklopu udruge Boom! teatar. Suosnivačica je i predsjednica udruge Projektor. Aktivno se bavi edukacijom i vodi radionice unutar projekta Uvezionica, koji je predstavljen u sklopu umjetničkih festivala u Hrvatskoj i inozemstvu. U svom radu spaja ručni rad, uvez knjiga i likovni proces. Izlagala je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama. Dodatno se usavršava kroz Novu školu dokumentarnog filma (Filmaktiv, 2024.). Njezin film Blinding Nights prikazan je na Liburnia Film Festivalu (2024.). U svom umjetničkom izrazu istražuje prostor, jezik i identitet kroz instalacije i ponavljajuće forme, stvarajući ambijente za zajedničko istraživanje i refleksiju.
 
Jelena Petric je vizualna umjetnica iz Zagreba. Diplomirala je 2019. na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer: slikarstvo, u klasi red.prof.art. Ante Rašića. Bila je sudionica prve generacije WHW Akademije godine 2018./2019. Izlagala je na 54. Zagrebačkom salonu vizualnih umjetnosti — Bez anestezije (Dom HDLU Zagreb, 2019.), na kojem joj je dodijeljena Nagrada mladoj umjetnici. Uz suradnički tim, vodi samostalni multimedijalni projekt Kodirani prostori (https://kodiraniprostori.com/). Izlaže multimedijalne instalacije na brojnim manifestacijama u Zagrebu, kao što su Artupunktura i Festival svjetla. Kao članica udruge Prirodno-umjetnički Kružok sudjeluje u realizaciji više projekata, među kojima se ističu Garaža Kamba i JAB — Jelsa Art Biennial. Godine 2023. s Bojanom Krištofićem je suvoditeljica programa Galerije Atelijera Žitnjak. Članica je udruga Kružok i HDLU, te Umjetničke organizacije Atelijeri Žitnjak